1

Успоставите контекст фарме
2

Процена ризика
3

Третман ризика
4

Комуникација о ризику и консултације
5

Праћење и преглед ризика
6

Управљање повећањем отпорности
1.1 Uvod
„Poljoprivredni Menadžment Rizika radi Povećanja Otpornosti“ (FaRMER) projekat, podržan od strane Erasmus+ Programa u okviru KA220-VET akcije za stručno obrazovanje i obuku, osmišljen je kako bi se suočio sa hitnim izazovima sa kojima se suočava evropski poljoprivredni sektor. Cilj projekta je razvoj i širenje metodologije upravljanja rizikom koja je osetljiva na jedinstvene potrebe evropskih farmi, podstičući otpornost u svetlu sve većih ekoloških, ekonomskih i regulatornih pritisaka. Kroz ovu inicijativu, prepoznajemo važnost osnaživanja poljoprivrednika alatima i znanjem neophodnim za efikasno upravljanje rizicima, čime se obezbeđuje njihova održivost i uspeh
1.2 Ciljevi učenja
Do kraja ovog modula, polaznici će biti u mogućnosti da:
- Identifikuju i razumeju spoljne faktore koji utiču na njihovo gazdinstvo, uključujući društvene, kulturne, političke i ekonomske uticaje specifične za EU.
- Prepoznaju i procene unutrašnje dinamike svog gazdinstva, od organizacione strukture do protoka podataka.
- Razumeju značaj konteksta u upravljanju rizicima i poslovnoj otpornosti.
- Unaprede razumevanje i upravljanje rizicima na sveobuhvatan način.
- Povećaju otpornost, produktivnost i konkurentnost poljoprivrednog sektora kroz unapređenje kompetencija u upravljanju rizicima.
- Razviju holističku metodologiju upravljanja rizicima koja je pristupačna i primenljiva bez obzira na obrazovnu pozadinu poljoprivrednika.
1.3 Uspostavljanje procesa konteksta
Spoljni Kontekst: Evropska unija (EU), sa svojim raznolikim kulturama, politikama i ekonomskim pokretačima, predstavlja jedinstven spoljni kontekst za poljoprivrednike. Ključna razmatranja obuhvataju:
Društvene i kulturne dinamike regiona u kojem farme posluju.
Političke i regulatorne okvire, posebno one vezane za poljoprivredu u EU.
Ekonomske faktore, uključujući trendove na tržištu i konkurenciju unutar EU.
Ekološka razmatranja, s obzirom na snažan naglasak EU-a na održivim praksama u poljoprivredi.
Odnose sa spoljnim zainteresovanim stranama, uključujući dobavljače, kupce i regulatorna tela.
Unutrašnji Kontekst: Svaka farma, iako posluje unutar šireg okvira EU-a, ima svoje jedinstvene unutrašnje dinamike.
Faktori koje treba uzeti u obzir obuhvataju:
- Viziju, misiju i vrednosti farme.
- Organizacionu strukturu, uloge i odgovornosti.
- Strategiju, ciljeve i politike specifične za farmu.
- Kulturu farme, koja može biti uticajna zbog porodičnih tradicija, regionalnih praksi i drugih faktora.
- Resurse i dostupno znanje, uključujući radnu snagu, opremu i tehnološke alatke.
1.3.1 Zaključak I sažetak
Uspostavljanje konteksta farme je temeljni korak u projektu FaRMER. Razumevanjem kako spoljašnji i unutrašnji faktori utiču, poljoprivrednici mogu donositi informisane odluke, efikasno upravljati rizicima, i obezbediti otpornost i konkurentnost svojih operacija unutar EU. Metodologija otpornosti FaRMER-a operacionalizuje ovo razumevanje kroz struktuirani pristup upravljanju rizicima.
1.4 Питања за разумевање
2.1 Uvod
Procena rizika na farmi je metodološki proces identifikacije, ispitivanja i procene potencijalnih rizika i opasnosti povezanih sa poljoprivrednim aktivnostima. Cilj mu je proceniti verovatnoću i posledice različitih rizika po ciljeve farme, imovinu, zaposlene i zainteresovane strane, s krajnjim ciljem minimiziranja negativnih uticaja i optimizacije performansi farme.
Proces procene rizika na farmi obično uključuje sledeće korake:
- Korak identifikacije rizika na farmi, gde poljoprivrednik prepoznaje moguće opasnosti, događaje ili situacije koje mogu predstavljati rizike za farmu. To uključuje evaluaciju različitih aspekata poljoprivrednih operacija, kao što su proizvodnja useva, upravljanje stokom, upotreba mašina, skladištenje, transport, ekstremni vremenski uslovi, lanac snabdevanja, politički i finansijski kontekst, konkurencija i postupanje sa hemikalijama ili opasnim materijalima. Rizici se mogu grupisati u kategorije poput operativnih, finansijskih, ekoloških i zdravstveno-bezbednosnih rizika.

- Analiza rizika na farmi je korak u kojem se identifikovani rizici detaljno analiziraju kako bi se utvrdila verovatnoća njihovog nastanka i potencijalne posledice ukoliko se dogode. Verovatnoća ili učestalost svakog događaja rizika procenjuje se na osnovu istorijskih podataka, stručnog znanja ili statistika industrije. Procenjuje se ozbiljnost i uticaj rizika na operacije farme, imovinu, zaposlene i zainteresovane strane. Dodatno, uzima se u obzir efikasnost postojećih mera kontrole u ublažavanju identifikovanih rizika.
- Procena rizika na farmi, gde se analizirani rizici porede sa uspostavljenim kriterijumima rizika i nivoima tolerancije. Rizici se prioritizuju na osnovu njihovog značaja i potencijalnog uticaja na ciljeve farme. Identifikuju se rizici koji zahtevaju hitnu pažnju i dalje postupke upravljanja rizicima. Ovo pomaže u utvrđivanju koji se rizici trebaju prvo rešiti i kako treba raspodeliti resurse za upravljanje rizicima.
2.2 Ciljevi učenja
- Pomozite polaznicima da razumeju koncept i metodologiju procene rizika na farmi, uključujući svrhu, koristi i ključne korake u identifikaciji, analizi i oceni rizika koji su povezani sa poljoprivrednim operacijama.
- Poljoprivrednici će naučiti tehnike za identifikaciju potencijalnih rizika i opasnosti u poljoprivrednim aktivnostima, kao i kategorizaciju rizika prema različitim tipovima, poput operativnih, finansijskih, ekoloških i rizika po zdravlje i bezbednost.
- Poljoprivrednici će steci veštine u analizi i oceni rizika procenjujući verovatnoću i posledice identifikovanih rizika.
- Poljoprivrednici će naučiti tehnike za prioritizaciju rizika na osnovu njihove značajnosti i potencijalnog uticaja na ciljeve farme.
2.3 Proces procene rizika na farmi

Modul procene rizika podeljen je na tri glavna koraka:
Ovo je jedan od najvažnijih koraka vašeg projekta. Možda i najvažniji, jer ako dođe do neuspjeha u identifikaciji određenog rizika, tada svi naredni koraci neće se primjenjivati na taj specifičan rizik. To nije dobro jer će rizik ostati tu, zaobiđen i čeka, može postati stvarnost u određenom trenutku, a mi ništa nismo uradili kako bismo ga upravljali, iz jednostavnog razloga što smo propustili da ga identifikujemo.
S druge strane, trebamo imati na umu da nećemo moći pratiti, prepoznati ili identifikovati sve (100%) opasnosti i rizike koji postoje ili sve prijetnje koje mogu postojati. To je nemoguće. Svi smo ljudi, i naš napor je ograničen i time. Ono što je stvarno primjenjivo: ako radimo sistematski i slijedimo određeni metodološki pristup, tada možemo biti sigurni da smo – prema našim ličnim sposobnostima i ograničenjima – učinili najbolje što možemo i – najvjerojatnije – identificirali smo sve glavne, važne, kritične i značajne rizike vezane uz naše poslovanje.
Još jedan važan element o kojem trebamo razgovarati je: rezultati napora identifikacije rizika, ako to obavi stručnjak na terenu (umjesto vas), mogu biti produktivniji (u smislu identificiranih rizika). To može biti istina, ali morate imati na umu i biti sigurni da ako slijedite predloženi pristup i posvetite svojoj aktivnosti potrebno vrijeme i pažnju, vaš rad neće biti ništa manje vrijedan: na kraju ćete – sigurno – identificirati većinu rizika vezanih uz vaše farmersko poslovanje.
Dakle, hajde da krenemo korak po korak u proces identifikacije prijetnji:
- Sprovedi temeljnu analizu operacija, procesa i aktivnosti farme:
- Ocenite sve aspekte operacija farme, uključujući proizvodnju useva, upravljanje stokom, upotrebu mašina, objekte za skladištenje, transport i rukovanje hemikalijama ili opasnim materijalima.
- Razmotrite različite faze procesa farme, kao što su setva, žetva, navodnjavanje, ishrana životinja, upravljanje otpadom i aktivnosti održavanja.
- Pregledajte infrastrukturu farme, zgrade, opremu i tehnološke sisteme kako biste identifikovali potencijalne rizike povezane s njihovom upotrebom.
- Identifikujte potencijalne opasnosti, događaje ili okolnosti koje mogu predstavljati rizike za ciljeve farme:
- Identifikujte prirodne opasnosti kao što su vremenski uslovi (oluje, poplave, suše), štetočine, bolesti ili prirodne katastrofe (zemljotresi, požari).
- Identifikujte operativne opasnosti, uključujući nesreće, kvarove mašina, prekide napajanja ili prekide u lancu snabdevanja.
- Razmotrite tržišne rizike, poput fluktuacija cena, tražnje na tržištu ili promena u propisima ili politikama.
- Ocenite ekološke rizike, kao što su erozija zemljišta, zagađenje vode ili kontaminacija hemikalijama ili otpadom.
- Procenite rizike po zdravlje i bezbednost radnika na farmi, uključujući izloženost opasnim supstancama, ergonomske probleme ili radno-povezane nesreće.
- Razmotrite različite kategorije rizika, kao što su operativni, finansijski, ekološki i zdravstveni i sigurnosni rizici:
- Operativni rizici: Identifikujte rizike povezane s svakodnevnim operacijama farme, procesima i aktivnostima u lancu snabdevanja.
- Finansijski rizici: Procenite rizike povezane s finansijskom stabilnošću farme, uključujući volatilnost tržišta, kreditne rizike ili promene u troškovima inputa.
- Ekološki rizici: Evaluirajte rizike povezane s uticajem na životnu sredinu, uključujući kvalitet zemljišta i vode, biodiverzitet ili usklađenost s ekološkim propisima.
- Rizici po zdravlje i sigurnost: Identifikujte rizike po zdravlje i sigurnost radnika na farmi, posetilaca i javnosti, uključujući nesreće, izloženost opasnim supstancama ili nebezbedne radne uslove.
Akcije poljoprivrednika
- Razviti listu rizika/pretnji po kategorijama;
- Kreirati Registar rizika (vidi PR3 – Prilog….); obrazac za dokumentovanje identifikovanih rizika. Možete koristiti obrasce koji su dostupni u odeljku Priloga dokumenta PR3 u tabelarnom formatu. Ovo se naziva Registar rizika i koristi se za dokumentovanje i praćenje identifikovanih potencijalnih rizika na farmi, verovatnoću (verovatnoću), uticaj i ocenu (ozbiljnost) svakog rizika, kao i predložene i izabrane akcije za tretiranje (smanjenje/mitigaciju) rizika. Za ovaj deo napora potrebne su vam samo prve tri kolone obrasca:
- Kolona 1 (ID pretnje) biće samo serijski broj.
- Kolona 2 (Datum postavljanja) biće datum kada je određena pretnja zabeležena.
- Kolona 3 (Postavio) biće osoba koja je identifikovala i zabeležila pretnju.
- Kolona 4 (Kategorija rizika) biće kategorija pretnje prema Katalogu rizika (PR3 – Moj Farmer Toolkit).
- Kolona 5 (Pretnja) biće opis pretnje (npr. požar).
- Kolona 6 (Posledica) biće potencijalne posledice koje pretnja može izazvati.
Nakon što ste završili prethodni korak, trebalo bi da imate dokument Registra rizika u kojem je prikupljen značajan broj rizika. Obično, ovi rizici mogu se protezati na nekoliko stranica dokumenta.
Sada, ako ih pogledate očima poljoprivrednika, stičete (jasan) uvid u ovaj sirovi spisak rizika, jednostavno dokumentovan bez nečega što ih razlikuje u vezi sa brigama i zahtevima farme.
Primena zdravog razuma, čini se važnim pronaći način za prioritizaciju rizika kako biste mogli početi raditi na najznačajnijima, a ne gubiti vreme, novac i resurse na one manjeg značaja.
Da biste to postigli (prioritizaciju), potrebno je izračunati i oceniti dva faktora za svaki od rizika: Verovatnoću (Verovatnoća) i Uticaj (Posledice).
- Verovatnoća rizika direktno je povezana sa verovatnoćom da će se rizik dogoditi. Naš cilj je da prioritetizujemo naše rizike, umesto da kreiramo naučni izveštaj. Nemamo pristup statističkim podacima kako bismo obezbedili 100% tačnost naših izračunavanja, niti možemo vršiti složena izračunavanja kako bismo došli do verovatnoće. U svrhu našeg rada, adekvatno je – i primenjuje se u skoro svim slučajevima – koristiti svoj zdrav razum i razumevanje poslovnog okruženja zajedno sa jednostavnim pristupom koji je ovde predstavljen. Kao deo tipične prioritizacije rizika, adekvatno je definisati i koristiti skalu verovatnoće koristeći skalu od 3, 4 ili 5 koraka (ili više).
- Uticaj se odnosi na procenjene posledice koje rizik može imati na farmu, ako i kada se dogodi (pogledajte PR3 – Moj Farmer Toolkit).
Ukupni rizik (ili Ocjena rizika), kvantifikujemo rizik proizvodnjom vrednosti koja pruža sliku „veličine“ rizika u pogledu verovatnoće I uticaja i u vezi sa veličinom ovih vrednosti. Ovo se postiže množenjem ocene verovatnoće ocenom uticaja Ocjena rizika = Verovatnoća (verovatnoća) x Uticaj (posledice).
Hajde da pogledamo korake koje treba preduzeti kako biste analizirali identifikovane rizike:
- Proceni verovatnoću da se svaki identifikovani rizik dogodi i potencijalne posledice ako se to desi:
- Proceni verovatnoću ili učestalost svakog događaja rizika na osnovu istorijskih podataka, stručnog znanja ili statistika industrije.
- Razmotri faktore koji bi mogli povećati ili smanjiti verovatnoću svakog rizika, kao što su klimatski uslovi, održavanje opreme, programi obuke ili strategije upravljanja štetočinama.
- Analiziraj potencijalne posledice svakog događaja rizika, uzimajući u obzir uticaj na poljoprivredne operacije, finansijski performanse, ljudsko zdravlje, bezbednost i životnu sredinu.
- Proceni ozbiljnost i uticaj rizika na operacije farme, imovinu, zaposlene i zainteresovane strane:
- Oceni ozbiljnost svakog rizika razmatranjem potencijalnog gubitka ili štete koju može prouzrokovati imovini farme, proizvodnim sposobnostima, reputaciji ili finansijskom statusu.
- Proceni uticaj svakog rizika na zaposlene na farmi, zainteresovane strane, susedne zajednice i životnu sredinu.
- Razmotri kratkoročne i dugoročne posledice događaja rizika, uključujući troškove oporavka, prekide u poslovanju, pravne odgovornosti ili štetu brendu farme.
- Razmotri efikasnost postojećih mera kontrole u ublažavanju identifikovanih rizika:
- Pregledaj trenutne mere kontrole rizika na farmi, kao što su protokoli bezbednosti, standardni operativni postupci, rasporedi održavanja ili programi obuke.
- Proceni efikasnost ovih mera u smanjenju verovatnoće ili uticaja identifikovanih rizika.
- Identifikuj eventualne praznine ili slabosti u postojećim merama kontrole i razmotri ih tokom faze procene rizika.
Akcije poljoprivrednika
- Izgradi matricu procene verovatnoće – definisanjem i upotrebom skale verovatnoće.
- Izgradi matricu procene uticaja – definisanjem i upotrebom skale uticaja koristeći skalu od 3, 4 ili 5 koraka (ili više). Možemo koristiti brojeve i/ili opise da imenujemo različite korake na skali.
- Ocenite identifikovane rizike – vratite se na svoj Registar rizika i dokumentujte verovatnoću i uticaj za svaki identifikovani rizik. Mi kvantifikujemo rizik proizvodnjom vrednosti koja pruža sliku „veličine“ rizika u smislu verovatnoće I uticaja i u vezi sa veličinom ovih vrednosti. Ovo se postiže množenjem ocene verovatnoće sa ocenom uticaja: Ocenjivanje rizika = Verovatnoća (verovatnoća) x Uticaj (posledice).
- Uporedite analizirane rizike sa utvrđenim kriterijumima rizika i nivoima tolerancije:
- Uporedite procenjene rizike sa unapred definisanim kriterijumima ili pragovima rizika. Ovi kriterijumi mogu biti specifični za farmu ili zasnovani na industrijskim standardima, propisima ili najboljim praksama. Ova poređenja pomažu utvrđivanju da li su identifikovani rizici unutar prihvatljivih nivoa ili zahtevaju dodatnu pažnju i akciju.
- Prioritetizujte rizike na osnovu njihovog značaja i potencijalnog uticaja na ciljeve farme:
- Rangirajte rizike na osnovu njihovog značaja i potencijalnog uticaja.
- Razmotrite verovatnoću i posledice svakog rizika, kao i ciljeve i prioritete farme. Ova prioritetizacija omogućava efikasno raspodeljivanje resursa i razvoj strategija upravljanja rizicima.
- Utvrdite koje rizike zahtevaju odmahšnju pažnju i dodatno postupanje po riziku:
- Identifikujte rizike koji zahtevaju odmahšnju akciju ili dodatno postupanje po riziku. To su rizici koji predstavljaju značajne pretnje operacijama farme, imovini, zaposlenima ili zainteresovanim stranama. Identifikacijom ovih visokoprioritetnih rizika, farma može pravilno raspodeliti resurse i razviti planove za tretman rizika radi efikasnog umanjivanja ili upravljanja tim rizicima.
Akcije poljoprivrednika
- Razvijanje Matrice rizika – Matrica rizika je sistem u obliku mreže, tzv. „svetlosni semafor“, koji koristimo kako bismo vizualizovali ocenu naših rizika. Boje se koriste u obliku semafora kako bismo razlikovali ozbiljnost rizika i pomogli nam u boljem radu sa prioritizacijom rizika: Skala počinje od Zelene (najmanje ozbiljni rizici) i završava se Crvenom koja označava najozbiljnije rizike na skali.
- Crvena = Značajni rizici koje moramo tretirati (Visoki)
- Narandžasta = Manje značajni rizici koje bismo trebali tretirati (Podnošljivi)
- Žuta = Srednji rizici koje možemo tretirati (Niski)
- Zelena = Manji rizici koje nećemo tretirati sve dok zadrže istu ocenu (Veoma niski),
Pogledajte primer ispod:
- Razvijanje Matrice rizika/prioriteta – Vraćajući se našem Registru rizika, primenićemo ovaj sistem svetlosnih semafora u koloni za ocenu rizika. Ovo će nam pružiti prikaz prioriteta naših rizika. Sortiramo listu Registra prema koloni za ocenu rizika i tako će biti lako odgovoriti na pitanja poput „Sa kojim rizicima treba prvo raditi?“.
2.4 Scenario – Procena rizika
Џорџово путовање процене ризика
Jednom davno, na selu, živeo je farmer po imenu Đorđe. Đorđe je bio strastveno posvećen svojoj farmi i uvek je tražio načine kako da unapredi svoje prakse. Jednog dana, Đorđe je naletio na Metodologiju Otpornosti Farmera koja je razvijena u okviru KA220 Erasmus+ projekta, a koja je obećavala poboljšanje otpornosti njegove farme. Oduševljen prilikom, Đorđe je odlučio da usvoji metodologiju i krenuo je na putovanje kako bi je primenio.
Kao prvi korak, Đorđu je bilo potrebno sprovesti temeljnu procenu rizika. Znao je da je razumevanje i ublažavanje rizika ključno za dugoročni uspeh njegove farme. Metodologija je pružila smernice o tome kako identifikovati, analizirati, kvantifikovati i procenjivati rizike, pomažući Đorđu da donese informisane odluke.
Đorđe je seo sa svojim timom kako bi identifikovali glavne rizike s kojima se farma suočavala. Nakon pažljivog razmatranja, identifikovali su tri osnovna rizika: požar, gradonosni oblaci i bolesti useva. Ovi rizici su imali potencijal da poremete Đorđeve operacije, oštete njegove useve i utiču na njegov životni standard. Ovi rizici su zabeleženi u matrici (vidi ispod).
Da bi analizirao rizike, Đorđe je počeo istraživati svaki detaljno. Proučavao je istorijske podatke, konsultovao lokalne stručnjake, čak se obraćao susednim farmerima koji su imali slične izazove. Sakupljajući što više informacija, Đorđe je ciljao da razume verovatnoću i potencijalni uticaj ovih rizika na svoju farmu.

Dalje, Đorđe je pokušao da kvantifikuje rizike. Razvio je sistem za merenje i dodelu vrednosti različitim faktorima rizika. Kada je u pitanju požar, uzimao je u obzir blizinu svoje farme šumskim područjima, prevladavajuće pravce vetra i dostupnost protivpožarnih linija.

Rizik od gradonosne oluje bio je procenjen na osnovu istorijskih vremenskih prilika, osetljivosti useva i potencijalne štete. Pri ocenjivanju bolesti useva, Džordž je proučavao faktore poput rotacije useva, prisustva štetočina i efikasnosti dostupnih tretmana.

Sa analiziranim i kvantifikovanim rizicima, Đorđe je prešao na njihovu evaluaciju. Uporedio je rizike sa unapred definisanim kriterijumima, kao što su potencijalni finansijski gubici, uticaj na proizvodnju i ukupna otpornost farme. Đorđe je uključio svoj tim u ovaj proces evaluacije, jer je njihovo kolektivno iskustvo i raznoliki pogledi doprinosili vrednosti ocenama.
Završivši korak procene rizika, Đorđe je sada imao sveobuhvatno razumevanje potencijalnih pretnji koje su mučile njegovu farmu. Opremljen ovim znanjem, bio je spreman da razvije strategije za ublažavanje ovih rizika i poboljša otpornost svoje farme. Metodologija za Otpornost Farmera nastaviće da vodi Đorđa kroz njegova putovanja, pomažući mu da sprovede mere koje će zaštititi njegovu farmu od izazova koji mu predstoje.
2.5 Pitanja za razumevanje
2.6 Zaključak I sažetak
Sažetak
Procena rizika na farmi je sistematski proces identifikacije, analize i ocene potencijalnih rizika povezanih sa poljoprivrednim aktivnostima. Uključuje pregled različitih aspekata poljoprivrednih operacija, klasifikaciju rizika u različite vrste i ocenu njihove verovatnoće i posledica. Identifikovani rizici zatim se prioritetizuju na osnovu njihove značajnosti i potencijalnog uticaja na ciljeve farme. Ovaj proces pomaže poljoprivrednicima da minimiziraju negativne uticaje i optimizuju performanse farme efikasnim raspodeljivanjem resursa za upravljanje rizikom.
Zaključak

3.1 Uvod
Postoji mnogo razloga zbog kojih tretiranje rizika ima veliki značaj u poljoprivredi. Iako ublažavanje rizika na poljoprivrednim gazdinstvima ne poboljšava uvek sigurnost poljoprivrednika, odbijanje da se ovim rizicima upravlja, može imati direktne posledice na zaradu poljoprivrednika, stabilnost tržišta, a može čak i da ugrozi bezbednost hrane. Poslednja stavka posebno je značajna za zemlje u razvoju, ali i za najsiromašnije pojedince u Evropskoj Uniji, gde rezultat privremene nestašice zaliha može biti zabrinjavajuće povećavanje cena.
Usvajanjem efikasnih strategija za tretiranje rizika, poljoprivrednici mogu da uoče moguće opasnosti i da izvrše odgovarajuće mere kako bi smanjile njihov uticaj. Ovo uključuje diverzifikaciju useva, implementaciju održivih praksi na farmi, ulganje u tehnologije otporne na klimatske uslove i osnivanje snažnih sigurnosnih mreža. Ovakve mere pomažu da se zaštite farmerska životna sredstva i da se doprinese dugoročnoj održivosti i otpornosti poljoprivrede.
Tretiranje rizika u poljoprivredi je neophodno za održavanje stabilnosti u poljoprivrednoj ekonomiji, obezbeđivanje stabilnosti tržišta i zaštite globalne sigurnosti hrane. Ukoliko se prepozna značaj i preduzmu koraci za upravljanje rizicima, mogu se stvoriti održiviji i otporniji poljoprivredni predeli iz kojih poljoprivrednici, potrošači i slične zajednice mogu da dobiju određene benefite.
3.2 Ciljevi
- Poljoprivrednici će naučiti kako da prepoznaju rizik i kako mogu napisati plan
- Poljoprivrednici će razumeti kako da procene verovatnoću štete i koje korake da preduzmu kako bi ublažili tu štetu.
- Pomoć pri istraživanju svih mogućnosti koje poljoprivrednik može imati tokom tretmana rizika
- Poljoprivrednici će razumeti razne strategije tokom tretiranja rizika
- Poljoprivrednici će naučiti koje su to mere kontrole rizika tokom tretiranja rizika
3.3 Uspostavljenje sadržaja procesa
Tretman rizika se sastoji od pet koraka:
Prepoznavanje potencijalnih rizika u poljoprivredi je osnovni korak u obezbeđivanju sigurnosti i smanjenju štete. Postoji nekoliko načina da se rizici prepoznaju, a svaki deo je neophodan u procesu uveravanja da ste Vi i ljudi oko Vas sigurni. Nikad ne možemo biti 100% sigurni kada će se rizik dogoditi, ali možemo preduzeti mere u pripremi ako do toga dođe. Mere za prepoznavanje rizika su:
- Izveštaj o opasnosti koji daju zaposleni: Jedan od glavnih izvora za prepoznavanje rizika u poljoprivredi je Vaša radna snaga. Podstaknite Vaš tim da prijave bilo kakve opasnosti s kojima se susreću dok su na poslu. Ovi izveštaji mogu uključiti sve od neispravne opreme do opasnih uslova za rad. Negovanjem kulture prijavljivanja, podstičete svoje zaposlene da budu aktivni učesnici u prepoznavanju i ublažavanju rizika.
- Inspekcije na radnom mestu: Radovne inspekcije na radnom mestu su neophodne da bi se prepoznali potencijalni problemi. Ove inspekcije uključuju sistematsku kontrolu cele poljoprivredne operacije. Inspektori traže znakove habanja na mašineriji, lošu infrastrukturu i ostale opasnosti. Zaključci izvučeni iz ovih inspekcija obezbeđuju značajne uvide u oblasti koje zahtevaju pažnju i poboljšanje.
- Istraživanje incidenata: U nesrećnim slučajevima kada dođe do incidenta prilikom kog se dogodi povreda ili oštećenje imovine, temeljno istraživanje je neophodno. Razumevanje razloga zašto su se nesreće dogodile pomaže u identifikaciji sistematskih rizika. Učeći iz prošlih incidenata, mogu se preduzeti preventivne mere da bi se smanjila mogućnost da se slične greške ponove u budućnosti.
- Posmatračka predostrožnost: Pronalaženje rizika nije ograničeno na formalne procedure. Često je dovoljno samo prošetati po poljoprivrednom posedu da bi se otkrile potencijalne pretnje. Istrenirajte sebe i svoj tim da budete u predostrožnosti dok ste na radnom mestu. Podstaknite ih da posmatraju i prijave sve što može naneti štetu nekome ili nečemu.
Kada je reč o prepoznavanju opasnosti, neophodno je da se rizici podele na osnovu ozbiljnosti i neposrednosti:
- Hitna akcija: ako opasnost može biti popravljena i predstavlja neposrednu pretnju preduzmite momentalnu akciju kako biste to ispravili. Na primer, ako otkrijete da je ograda polomljena i da stoka zbog toga može pobeći, potrebno je da to sanirate odmah.
- Obavezno izveštavanje: Ne mogu sve opasnosti biti otklonjene momentalno, ali i dalje treba obratiti pažnju na njih. Ako se susretnete sa rizikom koji ne može momentalno biti rešen ili taj rizik ima potencijal da prouzrokuje značajniju štetu ako se na njega ne obrati pažnja treba ga prijaviti što pre. Ovaj postupak osigurava da problemi budu zabeleženi i pripremljeni za rešavanje. Takođe se smanjuje šansa da se ovakve nezgode ili štete ponove u bućnosti.
Aktivnosti koje bi poljoprivrednici trebalo da preduzmu: Na poljoprivrednim gazdinstvima važno je da sve bude sigurno i da se sprečavaju problemi. To možete postići tako što ćete slušati svoj tim i podsticati ih da prijave sve probleme koje primete, kao što su pokvarena oprema ili nesigurni uslovi za rad. Redovno proveravajte svoju farmu kako biste pronašli tragove habanja ili neke druge potencijalne opasnosti ukoliko postoje. Kada se nezgode dogode, istražite uzroke kako biste razumeli zašto su se dogodile i kako sprečiti iste greške u budućnosti. Takođe, uvek budite oprezni i podstičite svoj tim da prijave sve što može biti štetno. Kada pronađete problem, odmah ga rešite ako je veoma opasan ili ga prijavite kako bi se naknadno ispravila greška ukoliko ne može biti ispravljena odmah. Sve navedeno pomaže da Vaše poljoprivredno gazdinstvo bude sigurnije mesto.
Nakon prepoznavanje rizika, mora se odraditi procena rizika. Neophodno je da se potencijalni rizici prepoznaju i ublaže da bi se obezbedila bezbednost ne samo Vas samih nego i cele zajednice. Procena rizika je sveopšti pristup koji kombinuje iskustvo, kritičko razmišljanje i strukturnu metodologiju. U suštini procesa je sposobnost da se stvore presude o verovatnoći štete koju rizik može da prouzrokuje i ozbiljnosti posledica ako se takva šteta dogodi:
- Određivanje verovatnoće: Procenite verovatnoću pojavljivanja svakog prepoznatog rizika. Koristite već utvrđene podatke, znanje stručnjaka i naučne informacije kako biste ustanovili verovatnoću svakog događaja. Podelite verovatnoću na nisku, srednju i visoku.
- Procena posledica: Analizirijate potencijalne posledice svakog rizika. Razmotrite uticaj na useve, stoku, infrastrukturu, okolinu i sigurnost i zdravlje ljudi. Podelite verovatnoću na nivoe: niži, srednji i visok.
- Korišćenje matrice procena rizika: Napravite ili koristite matrice procene rizika. Matrice pomažu da se kombinuju verovatnoća i posledice procene kako bi se utvrdio celokupan nivo rizika. Presek verovatnoće i posledica na matrici ukazuju na nivo rizika. Podelite verovatnoću na nivoe: niži, srednji i visok.
- Dajte prioritet riziku: Na osnovu rezultata matriks rizika, dajte prioritet prepoznavanju rizika. Fokusirajte se na oblasti visokog i srednjeg rizika jer one zahtevaju više neposrednog opreza i ublažavanje napora.
Aktivnosti koje bi poljoprivrednici trebalo da preduzmu: Da bi Vaš poljoprivredni posed bio bezbednije mesto, prvenstveno bi trebalo da shvatite kolika je mogućnost da se različiti problemi dogode i koliko loši mogu biti. To bi značilo da se pretpostavi kakve su šanse da se svaki problem dogodi koristeći prošla iskustva, znanje stručnjaka i nauku i onda se odlučuje da li će se nešto verovatno dogoditi, možda dogoditi ili se neće dogoditi. Dalje, razmislite šta može poći po zlu ako se svaki od problema dogodi, kako može naneti štete usevima, životinjama, farmi, okolini ili zdravlju i sigurnosti ljudi. Na kraju, koristite matricu rizika da kombinujete ova nagađanja i shvatite koliko je svaki problem rizičan. Prvenstveno se fokusirajte na ispravljenje rizika visokog i srednjeg nivoa jer njima treba više opreza i brzih ispravki.
Ublažavanje i kontrola rizika odnose se na strategije i radnje koje bi trebalo preduzeti da bi se smanjilo i upravljalo negativnim uticajima, potencijalnim rizicima kao i neizvesnostima koje bi mogle da utiču na Vas. Ove strategije su neophodne da bi se obezbedila održivost, profitabilnost i otpornost Vaše farme. One se moraju preduzeti sledećim redom:
- Ublažavanje rizika:
- Diversifikacija useva i stoke: Setva raznovrsnih useva ili gajenje nekoliko vrsta stoke može pomoći da se rizik proširi. Ukoliko su samo jedan usev ili životinja pogođeni specifičnom štetočinom, bolešću ili vremenskim neprilikama ostali mogu i dalje napredovati.
- Rotacija useva: Rotiranje useva u različitim sezonama može pomoći da se poboljša kvalitet zemljišta, da se smanji prekomerna pojava štetočina i bolesti i da se ublaži rizik od loših prinosa kao posledica degradacije zemljišta.
- Korišćenje otpornih vrsti: Setva različitih sorti useva ili uzgajanje rasa stoke koje su otporne na opšte bolesti, štetočine ili vremenske nepogode mogu smanjiti rizik od značajnih ekonomskih gubitaka.
- Upravljanje rizicima vezanim za vremenske nepogode: Sprovođenje postupaka vezanih za upravljanje rizicima koji su vezani za vremenske nepogode kao što su korišćenje vremenske prognoze da bi se planirala setva i žetva ili ulaganje u zaštitnu infrastrukturu kao što je staklena bašta.
- Osiguranje: Osiguranje useva i stoke pomože kod finansijskih rizika vezanih za štetu na usevima, gubljenje stoke ili štete imovine usled prirodnih nepogoda.
- Planiranje finansija: Izgradnja finansijskih rezervi ili fondova za nepredviđenje slučajeve da bi se obezbedio finansijki fond za nepredviđene događaje ili pad berze.
- Kontrola rizika:
- Upravljanje štetočinama i bolestima: Sprovođenje integrisanih strategija upravljanja štetočinama da bi se štetočine i bolesti efikasno kontrolisale uključujući korišćenje pesticida, bioloških mera i ostalih aktivnosti.
- Upravljanje vodom i sistemima za navodnjavanje: Instalacijom efikasnih sistema za navodnjavanje i upravljanje vodom kontorliše se rizik od nestašice vode ili erozije tla izazvanog preteranim navodnjavanjem. Takođe, kontroliše se i šteta useva.
- Upravljanje zdravljem zemlje: Sprovođenje praksi očuvanja zemljišta kao što su kontrola erozije, uključivanje organskih materija i upravljanje hranljivim materijama da bi se poboljšalo zdravlje zemljišta i da bi se smanjio rizik od degradacije zemljišta.
- Kontrola kvaliteta: Sprovođenje mera kontrole kvaliteta se vrši da bi se osiguralo da poljoprivredni proizvodi ispunjavaju tražene uslove, smanjujući rizik od odbacivanja kupaca i potrošača.
- Sigurnosne mere: Sprovođenjem sigurnosnih protokola vezanih za opremu, mašine i zaposlene na farmi smanjuje se rizik od nesreća, povreda i štete imovine.
- Upravljanje rizikom na tržištu: Koristeći analizu tržišta i strategije zaštite od rizika ublažava se rizik od fluktuacije cena i nestabilnost tržišta koji utiče na prodaju poljoprivrednih proizvoda.
- Usklađenost sa propisima: Obezbediti saglasnosti sa lokalnim, državnim i nacionalnim poljoprivrednim propisima da bi se izbegli zakonski problemi i potencijalne novčane kazne.
Aktivnosti koje bi poljoprivrednici trebalo da preduzmu: Da biste Vašu farmu učinili sigurnijim i stabilnijim mestom: razmotrite ispunjavanje sledećih koraka: Diverzifikujte Vaše useve ili stoku kako bi, ukoliko se jedan zarazi ili uništi usled vremenskih nepogoda, ostali mogli da napreduju. Rotirajte useve svake sezone da biste poboljšalji zdravlje zemljišta i da biste smanjili rizik od štetočina i ostalih problema sa zemljištem. Izaberite vrste useva ili životinje koje su otpornije na uobičajne probleme. Upravljajte vremenskim rizicima uz pomoć vremenskih prognoza i koristite strukture za zaštitu. Uzmite osiguranje kako biste pokrili gubitke izazvane katastrofama i štedite novac za hitne slučajeve. Kontrolišite rizike tako što ćete upravljati štetočinama, koristiti efikasne sisteme za navodnjavanje, čuvati zemljišta, kontrolisati kvalitet, koristiti sigurnosne mere, analizirati tržište i usaglašavati se sa propisima kako biste izbegli pravne probleme.
Prenos rizika znači premeštanje ili deljenje finansijskih rizika usled faktora kao što su vremenski uslovi, štetočine i fluktuacija cena na tržištu. To se postiže kroz različite metode koje Vam mogu pomoći u tretiranju rizika koji se nalaze na višem nivou matrice rizika, a koje sami ne možete rešiti:
- Osiguranje: Možete kupiti polise koje pokrivaju vremenske nepogode, bolesti useva i fluktuacije cena, a osiguravajuće kompanije će nadoknaditi gubitke.
- Fjučers i Opcija ugovori: Koristite ove ugovore da biste osigurali cene useva i zaštitili od fluktuacije cena.
- Forvard ugovori: Unapred se pregovara o cenama i uslovima isporuke sa kupcima kako bi se smanjila promenljivost cena.
- Poljoprivredno-poslovna saradnja: Saradnja sa poljoprivrednim preduzećima može vam pomoći da delite proizvodne i tržišne rizike.
- Društveno osiguranje od rizika: Zajedno sa drugim poljoprivrednicima doprinosi se fondu koji se koristi za nadoknadu individualnih gubitaka.
Aktivnosti koje bi poljoprivrednici trebalo da preduzmu: Kako biste zaštitili finansijsku stabilnost vaše farme, možete istražiti različite opcije: Prvo, osiguravajuće polise mogu pokriti gubitke izazvane vremenskim neprilikama, bolestima useva i fluktuacijom cena. Drugo, Fjučers i Opcija ugovori pomažu u obezbeđivanju stabilnih cena useva i ublažavanju tržišnih oscilacija. Treće, pregovaranje o cenama i uslovima sa kupcima unapred putem Forvard ugovora smanjuje promenljivost cena. Saradnja sa poljoprivrednim preduzećima takođe može pomoći u deljenju proizvodnih i tržišnih rizika, a učestvovanje u društvenom osiguranju od rizika zajedno sa drugim poljoprivrednicima doprinosi fondu koji se koristi za nadoknadu individualnih gubitaka.
Nakon svih koraka koje ste preduzeli, na red dolazi praćenje i pregled rizika. To je kontinuirani proces usmeren na praćenje i procenu efikasnosti strategija tretiranja rizika i osiguravanje da ostanu relevantne pod promenljivim okolnostima. To je važan deo ukupnog plana tretiranja rizika. Evo šta tačno obuhvata praćenje i pregled rizika:
- Kontinuirana procena: Redovno procenjujte identifikovane rizike, uključujući vremenske uslove, tržište, štetočine i proizvodnju.
- Prikupljanje podataka: Sakupljajte podatke iz različitih izvora kao što su vremenski i finansijski izveštaji.
- Upoređivanja učinka: Uporedite stvarne rezultate farme sa očekivanim rezultatima kako biste primetili odstupanja i procenili uticaj rizika.
- Prilagođavanje Strategija: Modifikujte strategije tretiranja rizika na osnovu podataka praćenja, te tako možete promeniti raspored setve ili ažuriranje osiguranja.
- Pregled Plana: Pregledajte plan upravljanja rizikom s vremena na vreme kako biste bili sigurni da se usklađuje sa ciljevima farme i da se bavite novonastalim rizicima.
- Planiranje scenarija: Razmatrajte „šta ako“ scenarije kako biste se pripremili za neočekivane događaje i razvili planove za hitne situacije.
- Uključivanje zainteresovanih strana: Sarađujte sa stručnjacima i partnerima radi vrednih saznanja.
- Održavanje zapisnika: Vodite temeljne evidencije za organizovan i transparentan proces tretmana rizika, što pomaže u potrazi i usklađenosti.
- Efikasna Komunikacija: Osigurajte jasnu komunikaciju unutar farme i sa spoljnim partenirma kako biste delili saznanja i strategije za prilagođavanje.
Aktivnosti koje bi poljoprivrednici trebalo da preduzmu: Da biste mudro upravljali farmom, redovno proveravajte probleme kao što su loši vremenski uslovi, promenljivost tržišta, štetočine i način rada na farmi. Prikupljajte informacije iz vremenskih izveštaja i vaših finansijskih evidencija. Uporedite stvarna dešavanja na farmi sa očekivanim i napravite promene ako je potrebno. Ponekad pregledajte svoj plan i zamislite šta bi se moglo dogoditi u neočekivanim situacijama. Razgovarajte sa stručnjacima i partnerima, vodite dobre evidencije i pobrinite se da svi na farmi znaju šta se dešava. Ovo će pomoći da vaša farma bude bolja i sigurnija.
3.4 Studije slučaja
U ovom primeru, prolazimo kroz korake iz prethodnog odeljka kako bismo bolje razumeli šta je proces iza svakog koraka. Recimo da ste farmer pšenice, a vaša regija je podložna naglim promenama vremena sa neočekivanim obilnim padavinama koje mogu oštetiti useve. Želite zaštititi svoju pšenicu od ovog rizika:
Korak 1, vršimo identifikaciju rizika – Identifikujete visok rizik u ovom delu sezone obilnih padavina koje mogu oštetiti vaše useve.
Korak 2, vršimo procenu rizika – Procenjujete da postoji visoka verovatnoća obilnih padavina tokom sezone rasta, što potencijalno može oštetiti vaše useve. Vaša procena zasnovana je na podacima o vremenu iz prethodnih godina i lokalnim meteorološkim izveštajima.
Korak 3, ublažavanje i kontrola rizika – U ovom delu možete postupiti na nekoliko različitih načina. Možete proširiti vaše useve tako što ćete zajedno sa pšenicom posaditi one koji su otporniji na sušu. Takođe, možete investirati u sistem praćenja vremenskih uslova samo za Vašu farmu, tako da uvek budete informisani o bilo kakvim sitnim promenama na koje možete reagovati.
Korak 4, prenos rizika – Možete kupiti osiguranje useva koje će vam pružiti određeni stepen finansijske sigurnosti ako se desi najgori ishod.
Korak 5, Praćenje i pregled rizika – Tokom sezone rasta, možete stalno pratiti vremenske uslove. Ako dođe do obilnih padavina, preduzećete odmah mere kako biste smanjili štetu. Nakon sezone rasta, možete uporediti stanje vaših useva sa planom tretmana rizika i optimizovati ga za bolji rezultat sledeći put.
Sa ovim koracima, završili ste tretiranje rizika, ali postoje još neke stvari na koje treba obratiti pažnju. Konstantno morate ažurirati svoj plan tretiranja rizika, i trebalo bi da vodite detaljne evidencije svih vaših procena rizika za buduće planove tretiranja rizika.
3.5 Pitanja za razumevanje
3.6 Sažetak i zaključci
- Podstičite kulturu prijavljivanja rizika među radnom snagom kako bi aktivno učestvovali u identifikaciji i ublažavanju rizika.
- Kombinujte procenu verovatnoće i posledica kako biste odredili ukupni nivo rizika i prioritetizovali akcije spram toga.
- Sprovodite raznovrsne strategije tretiranja rizika kako biste poboljšali otpornost farme i pripremili se za sve mogućnosti.
- Razmotrite sve dostupne alate kako biste postigli maksimalne rezultate.
- Redovno ažurirajte i proveravajte svoju strategiju tretiranja rizika na osnovu svih prikupljenih podataka.
- Podstičite kulturu bezbednosti, saradnje i podrške za sigurnije i uspešnije rezultate.
4.1 Uvod
Efikasna komunikacija i konsultacija su ključni elementi upravljanja rizičnim situacijama u poljoprivrednim operacijama. Zainteresovane strane kao što su zaposleni, kupci, dobavljači, kreditni davaoci, državne agencije i lokalna zajednica mogu biti pogođeni rizicima povezanim s poljoprivredom. Stoga je neophodno razviti metodologiju za komunikaciju i konsultacije kako bi se identifikovale i rešile potrebe i očekivanja ovih zainteresivanih strana. Ova metodologija treba da obuhvata planiranje, sprovođenje i praćenje procesa komunikacije i konsultacija uz poštovanje internih politika, poverljivosti i poštovanja privatnih podataka pojedinaca. Na taj način, metodologija obezbeđuje efikasno upravljanje rizicima, ali i informisanje i angažovanje zainteresovanih strana tokom celog procesa.

4.2 Ciljevi učenja
- Značaj razmatranja potreba i očekivanja zainteresovanih strana u metodologijama komunikacije i konsultacija o rizicima u poljoprivrednim operacijama.
- Naglasak na identifikaciji zainteresovanih strana i razumevanju njihovih specifičnih potreba.
- Isticanje važnosti efikasnog planiranja procesa komunikacije i konsultacija.
- Korišćenje različitih metoda kako bi se obezbedila efikasna i efektivna komunikacija.
- Naglasak na pravovremenom, tačnom i činjeničnom komuniciranju uz očuvanje poverljivosti i privatnosti.
- Prepoznavanje dvosmerne prirode komunikacije i vrednosti povratnih informacija zainteresovanih strana.
- Značaj praćenja i pregledanja efikasnosti procesa komunikacije i konsultacija.
- Naglasak na dokumentovanju procesa, uključujući ciljeve, metode, stejkholdere i rezultate.

4.3 Razvoj modula
Tri glavna koraka za sporvođenje efektne komunikacije i konsultacije tokom rizične situacije su:

Identifikacija zainteresovanih strana je ključna jer omogućava poljoprivrednicima da shvate ko je direktno ili indirektno pogođen rizicima poljoprivrednog poslovanja. Identifikacijom zainteresovanih strana, poljoprivrednici mogu usmeriti svoje napore ka angažovanju i osigurati da nijedna važna grupa ne bude zanemarena. Ovaj korak postavlja temelje inkluzivnog i sveobuhvatnog upravljanja rizicima uzimajući u obzir perspektive i interese svih relevantnih strana.
Postupak korak-po-korak kako bi trebalo indentifikovati zainteresovane strane:
- Sprovedite analizu zainteresovanih strana kako biste identifikovali i procenili sve pojedince ili grupe koje su pogođene poljoprivrednim poslovanjem.
- Dajte prioritet zainteresovanim stranama na osnovu njihovog nivoa interesovanja, moći i uticaja na poslovanje farme.
Zainteresovane strane u poljoprivredi mogu biti:
I drugi…
Razumevanje specifičnih potreba i očekivanja zainteresovanih strana vezanih za komunikaciju i konsultacije o rizicima ključno je za pružanje relevantnih i značajnih informacija. Svaka grupa zainteresovanih strana može imati različite zahteve vezane za informacije i preferencije. Analizom njihovih potreba, poljoprivrednici mogu prilagoditi svoje strategije i metode komunikacije kako bi efikasno komunicirali i angažovali zainteresovane strane. Ovaj korak obezbeđuje da se napori u komunikaciji usmere i da se bave brigama i očekivanjima zainteresovanih strana.
● Određivanje potreba i očekivanja:
Postupak korak-po-korak za određivanje potreba i očekivanja trebao bi da:
1. Ima posvećenu osobu za komunikaciju. Ovo je ključno za efikasnu internu i eksternu komunikaciju. Ova osoba služi kao centralni kontakt i obezbeđuje jasan i dosledan protok informacija unutar preduzeća, prikazujući profesionalnu sliku prema spoljnim zainteresovanim stranama.
2. Proceni potrebe i očekivanja zainteresovanih strana u vezi sa komunikacijom i konsultacijama o rizicima.
3. Razume specifične potrebe zainteresovanih strana što se tiče informacija, preferencija i dostupnosti kako bi se prilagodili metodi komunikacije i konsultacija shodno tome.
Razvijanje pažljivo osmišljenog plana komunikacije i konsultacija pruža struktuirani okvir za rad sa zainteresovanim stranama, pomaže u postavljanju jasnih ciljeva, definisanju opsega komunikacije i odabiru odgovarajućih metoda i kanala za efikasno angažovanje. Planiranjem procesa komunikacije i konsultacija, poljoprivrednici mogu osigurati redovne i pravovremene interakcije sa zainteresovanim stranama, olakšavajući razmenu informacija, prikupljanje povratnih informacija i donošenje odluka o saradnji.
Koraci procesa planiranja komunikacije i konsultacija trebalo bi da budu:
- Razvijanje plana komunikacije i konsultacija koji definiše ciljeve, opseg i metode angažovanja.
- Uzimanje u obzir želje zainteresovanih strana, osetljivost informacija koje se prenose, i redovne intervale kada bi komunikacija trebalo da se odvija tokom procesa upravljanja rizicima.
- Posmatranje i procenjivanje plana i ishoda u redovnim vrmenskim intervalima da bi se razumela efikasnonst plana kao i da li su adaptacije potrebne.
Plan treba da bude razvijen pre nego što kriza nastupi i treba da uključuje procenu, održavanje, rešavanje i evaluaciju.
Olan upravljanja komunikacijom tokom rizičnih situacija na poljoprivrednom dobru treba takođe da sadrži listu hitnih kontakata, detaljno opisujući koje opasnosti treba iskomunicirati sa kojim osobama.
4.4 Komunikacija u rizičnim situacijama - Scenario
Sofija uzgaja masline i njen glavni fokus je proizvodnja maslinovog ulja. Ona je veoma svesna da je njena dužnost da pravilno iskomunicira sa svim zaposlenim ljudima na farmi i ostalim stejkholderima.

Ona redovno razgovara sa tehničarem iz Organizacije proizvođača koji joj pruža savete. Stalno traži podršku i daje povratne informacije, ali i deli sa zajednicom koje aktivnosti sprovodi na farmi, kako bi zatražila njihovo razumevanje. Takođe, Sofija rado deli svoje iskustvo sa farmerima iz okoline.
Ona je identifikovala sledeće zainteresovane strane u svojoj delatnosti:
- Dobavljače đubriva i pesticida
- Organizaciju proizvođača kojoj pripada (koja joj pruža tehničke savete i gde prodaje masline)
- Zaposlene na farmi
- Druge farmere u regionu
- Zajednicu u okolini
Kao menadžer farme, Sofija je osoba zadužena za koordinaciju komunikacije između različitih zainteresovanih strana.
Osim toga, budući da je vrlo organizovana, čak je sastavila plan komunikacije u rizičnim situacijama.
Jednog dana Sofija je primetila da su neki plodovi promenili boju i shavtila da je deo maslinjaka zahvaćen gljivičnom infekcijom.

Zahvaljujući svom planu, Sofija je odmah znala kako da postupi:
- Poslala je slike oštećenih plodova maslina svom savetniku kako bi potvrdila sumnju da je u pitanju infekcija.
- Kada je gljivična infekcija potvrđena, napravila je listu relevantnih zainteresovanih strana koje treba kontaktirati (zaposleni na farmi, farme iz organizacije proizvođača koje se nalaze u blizini)
- Održala je sastanak sa zaposlenima na farmi kako bi iskomunicirala s njima i podelila relevantne mere koje bi trebalo sprovesti kako bi se pobrinuli o infekciji (uz podršku svog savetnika).
- Pozvala je farmere iz okoline da ih obavesti o događajima, kako bi oni mogli da prate svoje maslinjake i pripreme se za bolest i/ili spreče ovu infekciju
- Kontaktirala je organizaciju proizvođača i zamolila ih da obaveste sve svoje saradnike.
- Dok Sofija rešava problem infekcije u svom maslinjaku, ona održava kontakt sa zainteresovanim stranama kako bi ih obaveštavala o svom napretku.
- Dve nedelje ona redovno obaveštava zainteresovane strane o najnovijim dešavanjima (zaposleni na farmi, farme iz organizacije proizvođača koje se nalaze u blizini)
- Svi uključeni su bili veoma srećni i impresionirani Sofijinom organizacijom i sposobnostima za brzu reakciju.
- Mesec dana kasnije, kada je infekcija već bila pod kontrolom, Sofija je organizovala sastanak sa zainteresovanim stranama, zajedno sa svojim savetnikom, kako bi evaluirali njeno postupanje tokom krizne situacije i videli da li se plan komunikacije koji je sastavila može poboljšati.

4.5 Pitanja za bolje razumevanje
4.6 Reference – Bibliografija
Tournis Consulting Lp (2017), Elementary guide on business resilience, CASSANDRA Project
ISO 31000:2018, Risk management — Guidelines
5.1 Uvod
Prema ISO 31000 iz 2018. godine, „Upravljanje rizicima – Smernice“, faza praćenja i pregleda rizika predstavlja ključni deo procesa upravljanja rizicima. Ovaj korak obuhvata kontinuirano praćenje i pregled strategija upravljanja rizicima koje su implementirane kako bi se osigurala njihova efikasnost i relevantnost.
Odgovornosti treba definisati tako da su sve promene i/ili modifikacije jasno razgraničene. Jedan od glavnih ciljeva praćenja i pregleda rizika je identifikacija potencijalnih promena u ekosistemu rizika organizacije, kao što su novi rizici koji se pojavljuju ili promene u postojećim rizicima, kao i procena efikasnosti procesa upravljanja rizicima u njihovom rešavanju.
Nije samo rizik sam po sebi ono što zahteva praćenje, već i bilo koji akcioni plan, što je još jedan razlog zašto je važno posvetiti posebnu pažnju prioritizaciji ovih aktivnosti. Preduzimanjem ovih mera, organizacije mogu otkriti bilo kakve nedostatke ili ranjivosti u svojoj strategiji upravljanja rizicima i preduzeti neophodne korake kako bi unapredile svoj sistem upravljanja rizicima.
Da bi se uskladili rizici sa željenim nivoom tolerancije organizacije, dozvoljeno je uspostaviti različite modifikacije i akcione planove, što dovodi do najefikasnijeg odgovora na rizik. Proces praćenja i pregleda rizika osigurava da sistem upravljanja rizicima organizacije ostane dinamičan, prilagodljiv i sposoban za prilagođavanje promenama u različitom spektru rizika.
5.2 Ciljevi učenja
Završetkom ovog poglavlja poljoprivrednici će biti u mogućnosti da:
- Prepoznaju značaj praćenja i pregleda rizika u procesu upravljanja rizicima.
- Efikasno koriste postojeće resurse kako bi implementirali odgovarajuću strategiju delovanja za identifikovane probleme.
- Prate procedure vezane za preostali rizik nakon što je početni rizik adresiran.
- Implementiraju efikasan sistem rane najave koji im pomaže da prepoznaju ključne indikatore rizika putem praćenja rizika.
- Razviju veštine korišćenja alatki i tehnika za praćenje rizika, uključujući analizu podataka, analizu trendova, analizu scenarija i mapiranje rizika.
- Upravljaju i pregledaju aktivnosti praćenja za sve performanse i merenja u okviru organizacije.
- Primenjuju principe i prakse praćenja rizika u kontekstu različitih poljoprivrednih sistema.
- Očuvaju konkurentnost ruralnih područja i stabilizuju prihode od poljoprivrede.
5.3 Praćenje i pregled rizika
Korak praćenja i pregleda rizika predstavlja važan deo procesa upravljanja rizicima u sektoru poljoprivrede. Ovaj korak obuhvata kontinuirano praćenje i evaluaciju implementiranih strategija upravljanja rizicima kako bi se osigurala njihova efikasnost i relevantnost u dinamičnom okruženju poljoprivrede. U nastavku je detaljan pregled procesa praćenja i pregleda rizika za sektor poljoprivrede:
- Postaviti plan praćenja i pregleda koji definiše učestalost, obim i metodologiju procesa praćenja i pregleda rizika, prilagođeno specifičnim ciljevima upravljanja rizicima u poljoprivredi i složenosti poljoprivrednog okruženja.
- Identifikovati indikatore rizika koji upozoravaju poljoprivrednike na promene u poljoprivrednom okruženju, uključujući vremenske uslove, kvalitet zemlje, pojave štetočina, tržišne uslove i regulatorne promene. Potrebno je da ovi indikatori budu redovno praćeni i evaluirani kako bi se osiguralo da ostanu relevantni i efikasni.
- Prikupljati i analizirati podatke o indikatorima rizika koristeći različite alatke za praćenje, poput meteoroloških stanica, senzora za zemljište, zamki za štetočine, i drugih sredstava. Analizirati ove podatke kako bi se identifikovale eventualne promene u poljoprivrednom okruženju koje mogu predstavljati rizik za farmu.
- Ocenjivati efikasnost strategija upravljanja rizicima: Koristiti prikupljene podatke kako bi se procenila efektivnost, efikasnost i relevantnost implementiranih strategija upravljanja rizicima u rešavanju identifikovanih rizika.
- Prepoznati nedostatke i slabosti u procesu upravljanja rizicima, poput neodgovarajuće procene rizika ili definisanja strategija tretiranja rizika i preduzeti odgovarajuće korektivne mere.
- Preduzeti korektivne mere poput prilagođavanja strategija upravljanja rizicima, implementacije dodatnih kontrola rizika ili unapređenja samog procesa upravljanja rizicima.

Ukupno gledano, uključivanje praćenja životne sredine u proces upravljanja rizicima u sektoru poljoprivrede može dovesti do održivijih i odgovornijih poljoprivrednih praksi.
Važno je napomenuti da praćenje poljoprivrednih aktivnosti može imati pozitivan uticaj na ekološki aspekt. Poljoprivredne aktivnosti imaju značajan uticaj na životnu sredinu. Taj uticaj je obično negativan i može se smanjiti za nezanemarljiv procenat primenom senzorskih alata, poput satelita, dronova i nanotehnologije, kao oblik praćenja tokom svih faza i različitih vidova poljoprivrede. Ove tehnologije omogućavaju snimanje terena i njegovog uticaja na okolinu, pružanje povratnih informacija vlasnicima, analiziranje prikupljenih podataka, vođenje i pružanje pomoći u postignutim rezultatima i daljem upravljanju. Kontinuirano skeniranje može koristiti farmerima, poljoprivrednim organizacijama, agencijama za zaštitu životne sredine, savetodavnim službama, kao i pokrajinskim, teritorijalnim i federalnim agencijama zainteresovanim za poljoprivredni sektor ili korišćenje napuštenih polja.
Uvođenjem praćenja životne sredine u proces upravljanja rizicima, poljoprivrednici mogu ne samo bolje upravljati svojim rizicima, već i unaprediti održivost i odgovornost prema životnoj sredini.
Praćenje rizika u poljoprivredi može pružiti:
– Informacije o trenutnom stanju životne sredine i aktuelnim promenama na poljoprivrednim zemljištima.
– Praćenje uticaja zagađenja na poljoprivredno okruženje.
– Procena uticaja poljoprivrednih i ekoloških politika na upravljanje životnom sredinom na farmama, na primer, putem praćenja karbonskog otiska.
The ongoing monitoring of the risk management cycle and its various stages not only benefits farmers and their businesses directly, but also contributes to the overall economy. By supporting the agricultural sector, there is a positive impact on the local economy and the country, as active operation and non-abandonment of grasslands are maintained.
Kontinuirano praćenje ciklusa upravljanja rizicima i njegovih različitih faza ne samo da direktno koristi poljoprivrednicima i njihovim preduzećima, već doprinosi i ukupnoj ekonomiji. Podržavanjem poljoprivrednog sektora postiže se pozitivan uticaj na lokalnu ekonomiju i državu, održavajući aktivno poslovanje i održavanja pašnjaka.
Praćenje rizika u poljoprivredi može se ostvariti putem ljudskog fizičkog faktora i pomoću digitalnih alata. Netačno bi bilo tvrditi da digitalni alati nisu deo lanca upravljanja rizicima, jer pružaju pomoć u svim njegovim fazama.
U suštini, digitalni alati mogu pružiti znanje u različitim oblastima praćenja i pregleda rizika, uključujući daljinsko praćenje farmi, prikupljanje i obradu podataka radi procene problema i predviđanja opasnosti u budućnosti, kontrolu uzorkovanja, prediktivnu analizu i suočavanje s nedostatkom radne snage. Krajnji cilj je skladištenje i ponovna evaluacija podataka korišćenjem novih, primenjivih institucionalnih, političkih, socijalnih i poljoprivrednih okvira.
Nakon definisanja nedostataka u poslovanju, primene neophodnih postupaka i pronalaska rešenja za specifične rizike, vreme je za procenu održivosti i efikasnosti tih koraka. Praćenje rizika ključan je proces u svim poslovnim oblastima jer pomaže da se utvrdi da li su tehnike ili metode koje smo primenili adekvatne za naše probleme. Ovo praćenje može potrajati nedeljama ili čak mesecima kako bi obuhvatilo sve rizike i ocenilo uticaj svakog rešenja, ali omogućava i beleženje uočenih rizika, primenjenih postupaka i ostvarenih efekata. Praćenje rizika je kontinuiran i trajan korak.
Bitno je imati na umu da možda ne možemo izvoditi čuda, ali svakako možemo uložiti napore u skladu sa svojim mogućnostima. Uspeh dolazi uz upornost, strpljenje i učenje iz svakog pokušaja. Kontinuiranim praćenjem i prilagođavanjem promenljivim okolnostima, povećavamo šanse za efikasno upravljanje i ublažavanje rizika na dugi rok. Bitno je pronaći pravi trenutak i mesto za svaku akciju, i kroz dovoljno pokušaja, možemo postići željene rezultate.
Hajde da korak po korak objasnimo proces praćenja i pregleda rizika:
- Registrovati učestalost praćenja i pregleda rizika za svaki pojedinačni rizik. Na primer, zabeležiti u datoteci tačne datume svakog rizika, kao što je bolest biljaka koju pratite, i uočiti njene posledice.
- Zabeležiti opseg rizika koji je određeno pratiti. Gde se vrši praćenje rizika, u zemljištu, u pšenici, u drveću, u kojem polju. Da li je potrebno nadzirati više područja kako bi identifikovani rizici počeli da se smanjuju, nestajaju ili budu na nivou koji nije štetan.
- Zabeležiti metodologiju koja je korišćena za praćenje opasnosti. Na primer, da li su podaci poticali od modernih tehnologija poput dronova ili su angažovane dodatne osobe za nadzor terena. Važno je znati ili, još bolje, zabeležiti tačan metod koji je primenjen u svakom slučaju.
- Analizom ključnih informacija poput prinosa useva, vremenskih obrazaca, trendova na tržištu, troškova za snabdevanje i finansijskih izveštaja, moguće je identifikovati indikatore koji ukazuju na potencijalne rizike ili promene u poljoprivrednom okruženju. Ovo omogućava vama i ostalim poljoprivrednicima da razumete eventualne izazove ili različitosti i da shodno tome planirate.
- Dobijanje saveta od stručnjaka za poljoprivredu, konsultanata ili iskusnih poljoprivrednika, ukoliko je to finansijski dostupno na bilo koji način, može pružiti korisne informacije o stvarima koje bi mogle ukazivati na rizike ili promene u poljoprivrednom okruženju. Njihovo znanje i iskustvo mogu pružiti dragocene uvide kako bi poljoprivrednici bili svesni i pripremljeni.
- Korišćenje alata poput tehnologija daljinskog snimanja, meteoroloških stanica, senzora za zemljište, ili sistema nadzora štetočina i bolesti može biti korisno u praćenju važnih faktora na terenu. Ovi sistemi pomažu prilikom praćenja određenih parametara i uočavanja indikatora koji bi mogli da ukazuju na potencijalne rizike ili promene.
- Analizom prethodnih podataka i trendova u poljoprivrednom okruženju mogu se dobiti korisni uvidi u prethodne rizike i promene. Ove informacije mogu pomoći u identifikaciji pokazatelja koji su značajni za buduće procene, kao što su proizvodnja, tržište i ekonomska pitanja.
- Razgovor sa drugim farmerima, dobavljačima, kupcima i ostalim pripadnicima poljoprivredne zajednice može pružiti dragocene uvide. Deljenjem zapažanja i iskustava u vezi sa indikatorima rizika i promenama u poljoprivrednom okruženju, pomaže prilikom razumevanja i pripreme za potencijalne izazove.
Svi indikatori identifikovani na prethodne načine moraju se redovno istraživati i proveravati, jer se neki uslovi mogu promeniti.
- Izabrati odgovarajuće alate za prikupljanje podataka o rizicima koji se prate. To može uključivati korišćenje meteoroloških stanica, senzora za zemljište, zamki za štetočine, monitora za prinos useva ili alata za analizu tržišta. Prilikom izbora, potrebno je razmisliti o ceni, jednostavnosti upotrebe i tačnosti.
- Koristiti odabrane alate za praćenje i redovno prikupljati podatke. Osigurati da je proces prikupljanja podataka pouzdan i precizan. To može uključivati beleženje meteoroloških informacija, uzimanje uzoraka zemljišta, upotrebu senzora za merenje vlage ili hranljivih materija, ili praćenje cena na tržištu.
- Proučiti podatke radi razumevanja indikatora rizika i njihovog značenja za farmu. Tražiti potencijalne rizike ili promene koje zahtevaju pažnju. Ako je potrebno više smernica, potražiti savete od stručnjaka ili savetnika kako bi se omogućilo bolje shvatanja značaja podataka.
Koristiti prikupljene podatke radi vršenja procene koliko dobro uspostavljene strategije funkcionišu, koliko su efikasne i da li su relevantne za rešavanje identifikovanih rizika. Na primer, možete koristiti prikupljene podatke o učestalosti bolesti, zdravlju useva i praksama upravljanja bolestima kako biste ocenili efikasnost strategija prevencije i kontrole bolesti. Možete uporediti pojavu bolesti kod useva koji su primili preventivne mere, poput rotacije useva ili sorti otpornih na bolesti, sa onima koji nisu. Analizom podataka možete utvrditi da li su implementirane strategije rezultirale smanjenom učestalošću bolesti i zdravijim usevima. Dodatno, možete proceniti efikasnost strategija razmatranjem faktora poput troškova ulaganja u upravljanje bolestima i potrebne radne snage. Ova evaluacija može pomoći vama i ostalim poljoprivrednicima da donesu informisane odluke o prilagođavanju strategija upravljanja bolestima, usvajanju novih praksi ili traženju stručnog saveta radi poboljšanja efikasnosti njihovih napora u upravljanju rizicima.
- Proceniti koliko dobro metode identifikacije rizika, strategije za njihovo rešavanje i mere za smanjenje njihovog uticaja funkcionišu. Na primer, ako se utvrdi da strategija za kontrolu štetočina nije adekvatno sprečavala oštećenje useva, može se preduzeti korektivna mera istraživanjem alternativnih metoda kontrole štetočina, poput uvođenja prirodnih predatora ili korišćenja organskih insekticida, kako bi se poboljšala efikasnost pristupa upravljanju rizicima i efikasnije zaštitili usevi.
Ovaj korak će pratiti matrice koje ste koristili u fazi procene rizika.
Ponovo ocenite svoje rizike:
- Koristiti matricu verovatnoće rizika ponovo 🡪 Na ovaj način ćete proveriti koji rizici zahtevaju hitan tretman i koji su eliminisani.
- Koristiti matricu procene uticaja koja je već kreirana 🡪 Na ovaj način se ponovno procenjuje uticaj identifikovanih pretnji.
- Na primer, ako se primeti učestali problem erozije zemljišta koji dovodi do oštećenja useva, moguće je instalirati mere kontrole erozije kao što su oranje duž kontura ili terasiranje kako bi se ublažio rizik. Dodavanjem ovih kontrola može se smanjiti erozija zemljišta i zaštititi usevi od potencijalne štete.
- Osim toga, unapređivanje procesa upravljanja rizicima predstavlja još jedan važan korak. Na primer, ukoliko se uoči nedostatak komunikacije i koordinacije između radnika na farmi u vezi sa protokolima bezbednosti, mogu se sprovesti redovne obuke i uspostaviti jasne procedure kako bi se poboljšala svest o bezbednosti i poštovanju propisa. Unapređivanjem procesa upravljanja rizicima obezbeđuje se da su svi na farmi dobro informisani i aktivno uključeni u smanjenje rizika.
5.4 Rezime i ključne stavke
Gore navedeni okvir otpornosti za poljoprivrednike razmatrata važnost praćenja rizika i procesa za poljoprivrednike i preduzetnike, naglašavajući potrebu za kontinuiranim i periodičnim nadgledanjem aktivnosti, radi poboljšanja kvaliteta i efektivnosti procesa upravljanjem rizika. Redni koraci tokom praćenja rizika uključuju dizajn, sakupljanje, analizu i beleženje rezultata, kao i pružanje povratne informacije. U tekstu se takodje objašnjava da je praćenje rizika i pregled koraka krucijalan u procesu upravljanja rizicima i podrazumeva kontinuirano praćenje i evaluaciju implementiranih strategija, kako bi se se osigurala efikasnost i relevantnost u u dinamičnom poljoprivrednom okruženju. Tekst pruža detaljno objašnjenje o praćenju rizika i procesa za sektor poljoprivrede, uključujući identifikaciju indikatora rizika, prikupljanje podataka, analizu podataka i preduzimanje korektivnih mera.
- Praćenje rizika je važan deo procesa upravljanja rizikom za poljoprivrednike, koji uključuje kontinuirano praćenje i evaluaciju implementiranih strategija kako bi se osigurala njihova efektivnost i relevantnost u dinamičnom poljoprivrednom okruženju.
- Proces praćenja rizika uključuje uspostavljanje plana praćenja i pregleda, identifikaciju pokazatelja rizika, prikupljanje i analizu podataka, evidentiranje rezultata, pružanje povratnih informacija i preduzimanje korektivnih mera.
- Digitalni alati se mogu koristiti za poboljšanje procesa praćenja rizika u poljoprivredi, zajedno sa ljudskim faktorom.
- Pri završetku ovog odeljka, poljoprivrednici će moći da uvide značaj praćenja i pregleda rizika, razviju veštine pri korišćenju alatki i tehnika, održe konkurentnost ruralnih područja i stabilizuju prihode farme.
- Efikasno praćenje i pregled može pomoći poljoprivrednicima da umanje greške, smanje rizik od neuspeha i identifikuju nedostatke i slabosti u njihovom pristupu upravljanja rizikom, kako bi preduzeli korektivne mere.
- Metodološki tok procesa u praćenju rizika je moćno sredstvo za obezbedjivanje efikasnog i efektivnog izvršavanja zadataka, što dovodi do boljih rezultata i povećanja uspeha.
5.5 Studije slučaja
Milanovo putovanje kroz proces praćenja i pregleda rizika
Nakon odabranog tretmana za požare, grad i bolesti useva, Milan je odlučio da uradi nešto povodom konstantne kontrole i praćenja opasnosti. Pretražio je svaki vodič, časopis i artikl o poljoprivredi, međutim nije ništa pronašao. Jednog dana se međutim setio! Ubrzo je počeo da traži metodologiju otpornosti farmera koje su razvijene u okviru projekta KA220 Erasmus. Jednom kada ga je otvorio, našao se u poglavlju Praćenja i pregleda rizika.

Program Eramus+ mu je pružio jednostavne korake koje je morao da prati pri svakom riziku. Metodologija je korak po korak objasnila praćenje i i pregled rizika:

Nakon što je pročitao poglavlje, Milan je primenio uputstvo pri svakoj opasnosti i zabaležio rezultate. Nakon nekoliko pokušaja, zaključio je koje tehnike praćenja najviše odgovaraju njegovom budžetu, sferi i načinu razmišljanja.
Ispod vidimo jednu stranicu njegovih beleški sa matricom koju je sam napravio kako bi sabrao svoje misli u prvom nadgledanju i praćenju koji je ostvario:

Zatim je sledio drugi korak plana praćenja i pregleda, koji je bio prepoznavanje alokatora rizika u svakoj opasnosti. Milan je prepoznao da lokalne vremenske prognoze igraju ključnu ulogu u predviđajnju atmosferskih uslova koji su pogodni za stvaranje grada i požara tokom vrelih dana. Pored toga, koristio je radarske slike za praćenje sistema oluje, visokih temperatura i prepoznao je prusustvo ćelija koje prouzrukuju grad. Milan je razmatrao različite indikatore simptoma biljaka kao što su promene boje, uvenuće ili abnormalne obrasce rasta koje izazivaju bolesti useva. Pored toga, obratio je veliku pažnju na nivo populacije štetočina, jer određene vrste mogu delovati kao vektor bolesti.
Nakon toga morao je da analizira prikupljene podatke indikatora rizika. U svom registru podataka, Milan je takođe vodio evidenciju o svim požarima u blizini
uključujući njihove datume, lokacije i stepen ozbiljnost. Ovo mu je omogućilo da identifikuje obrasce u procesu požara i da proceni potencijalan uticaj na njegovu farmu. Milan je dalje primenio istu tehniku prikupljanja podataka vezanu za gradom. Štaviše uzeo je drugo mišljenje od stručnjaka i komšija kako bi analizirao tlo na njegovom polju i uzorke biljaka koje su pokazale simptome.
EVALUATION DAY |
Sledeći korak bio je proceniti efektivnost svojih tehnika. Milan je proučio korelaciju između pojava grada i područja koja su zaštićena mrežama protiv grada kako bi utvrdio da li su mreže efikasno štitile useve od oštećenja.
Takođe, pregledao je zahteve osiguranja i isplate povezane s gubicima od grada kako bi procenio nivo finansijske zaštite koju pruža njegova osiguravajuća polisa. Proučio je istorijske incidente požara i raspored svog imanja. Zatim je shvatio da su aplikacije za praćenje vremena koje je koristio minimalni napor koji može uložiti kako bi nadgledao svoje polje. Osim toga, poređenjem zabeleženih podataka o indikatorima rizika sa sprovedenim strategijama, poput rotacije useva, mera kontrole štetočina, sorti otpornih na bolesti i kulturnih praksi, ispitano je u kojoj meri su ove strategije uspele smanjiti pojavu i ozbiljnost bolesti.

Nakon evaluacije, shvatio je da postoje određeni nedostaci u početnim strategijama koje je primenjivao. Razmišljao je da će, ukoliko sada popuni te praznine, lakše moći da se suoči sličnim situacijama u budućnosti, a uz odgovarajuće istraživanje, sticaće više iskustva u rešavanju ovakvih problema. Milan je uspeo da pronađe te greške kako bi zaštitio svoje polje. Iz njegovih beležaka možemo videti prema svakoj kategoriji rizika koje nedostatke je uočio.

Poslednji korak bio je preduzimanje korektivnih mera za identifikovane nedostatke. Za greške u vezi sa šumskim požarima, Milan je alocirao resurse i sproveo mere poput uklanjanja vegetacije, odstranjivanja zapaljivih materijala i stvaranja pročišćenih područja kako bi uspostavio efikasne protivpožarne pregrade, smanjujući time rizik od širenja šumskih požara. Takođe, sproveo je mere redovnog upravljanja vegetacijom, uključujući podrezivanje, orezivanje i kontrolisane požare, sa ciljem smanjenja količine goriva i potencijala za iniciranje i širenje šumskih požara na tim područjima.
Za adekvatnu pokrivenost svog polja, Milan je kontaktirao pouzdanog dobavljača i naručio dodatne mreže protiv grada. Na taj način osigurava da su sve podložne oblasti adekvatno zaštićene. Paralelno s tim, Milan je angažovao ekipu za održavanje koja je imala zadatak da proceni i prilagodi postojeće mreže, optimizujući njihov položaj radi bolje pokrivenosti i efikasnosti.
Kako bi prevenciju i kontrolu bolesti održao na potrebnom nivou, Milan usvaja nove prakse i tehnologije. Investira u napredne alate za praćenje, poput sistema daljinskog posmatranja ili modela predviđanja bolesti, kako bi poboljšao tačnost i pravovremenost procene rizika od bolesti. Dodatno, istražuje inovativne tehnike poput sredstava za biokontrolu ili praksi precizne poljoprivrede kako bi dodatno smanjio rizik od bolesti, istovremeno obezbeđujući održivu proizvodnju useva.
Sve navedene tehnike koje je Milan primenio uključene su i napisane u njegovim beleškama radi buduće pomoći i novih postupaka.

5.6 Pitanja za bolje razumevanje
References
Holtmann Professional Services Pty Ltd, The “How To” of Risk Monitoring and Review, (2021, Dec. 23), retrieved from < https://www.linkedin.com/pulse/how-risk-monitoring-review-holtmann-professional-services?trk=pulse-article_more-articles_related-content-card >
„Risk Management in Agriculture: An Overview“ by José Gómez-Limón and Laura Riesgo, in Risk Management in Agriculture, edited by Joost M.E. Pennings et al. (Springer, 2014).
„Farmers’ Perceptions and Willingness to Pay for Crop Insurance: An Application of Prospect Theory to a Multicountry Study“ by David A. Hennessy and Hongli Feng, in Journal of Agricultural and Resource Economics 39, no. 1 (April 2014): 76-90.
„Agricultural Risk Management: Review of Concepts and Tools“ by Mario Miranda, in Agricultural Finance Review 70, no. 1 (2010): 11-37.
„Risk Management in Agriculture: What Role for Governments?“ by David A. Hennessy, in Choices: The Magazine of Food, Farm, and Resource Issues 23, no. 3 (Fall 2008): 6-10.
„Risk Management in Agriculture: Are We Making Progress?“ by Keith H. Coble and Barry J. Barnett, in Journal of Agricultural and Applied Economics 39, no. 2 (August 2007): 377-391.
„The Role of Risk Management in Agricultural Finance“ by Barry J. Barnett, in Agricultural Finance Review 67, no. 2 (2007): 139-154.
„Risk Management and Agricultural Lending“ by Michael Boehlje and Michael Langemeier, in Agricultural Finance Review 65, no. 1 (2005): 15-28.
„Agricultural Risk Management: A Review of the Literature“ by Jerry R. Skees, in Review of Agricultural Economics 22, no. 2 (2000): 428-445.
„Agricultural Risk Management“ by Bruce A. Babcock and William D. McBride, in Handbook of Agricultural Economics, edited by Bruce L. Gardner and Gordon C. Rausser (Elsevier, 2000).
„Risk Management for Agriculture“ by Neil A. Duffie and James A. Fletcher, in Agricultural Outlook 7, no. 3 (1979): 5-8.
“Monitoring of the risk of farmland abandonment as an efficient tool to assess the environmental and socio-economic impact of the Common Agriculture Policy” by by Pavel Milenov, Vassil Vassilev, Anna Vassileva, Radko Radkov, Vessela Samungi, Zlatomir Dimitrov and Nikola Vichev, In International Journal of Applied Earth Observation and Geinformation 32, (October 2014): 218-227
“A geospatial framework for the assessment and monitoring of environmental impacts of agriculture” by Angela Kross, Gurpreet Kaur and Jochen Jaeger, in Environmental Impact Assessment Review 97, (November 2022)Strategic Decision Solutions, June 2019, “Risk Monitoring: 6 Considerations for Understanding this Make-or-Break Moment for ERM”, available at< https://strategicdecisionsolutions.com/risk-monitoring/>
6.1 Uvod
Izazovi u evropskoj poljoprivredi
Evropska poljoprivreda je u kritičnom trenutku, suočava se sa brojnim izazovima koji ugrožavaju njenu održivost i produktivnost. Klimatske promene, koje karakterišu nepredvidivi vremenski obrasci, sve teže prirodne katastrofe i degradacija životne sredine, predstavljaju značajan rizik. Pored toga, ekonomski pritisci tržišnih fluktuacija i globalna konkurencija kontinuirano preoblikuju poljoprivredni pejzaž.
Potreba za poboljšanom elastičnošću
Imajući u vidu ove izazove, unapređivanje elastičnosti među evropskim poljoprivrednicima nikada nije bilo presudnije. Elastičnost u tom kontekstu odnosi se na sposobnost poljoprivrednika da efikasno upravljaju i prilagođavaju se rizicima i neizvesnostima, obezbeđujući održivost svog poslovanja. Ovaj projekat ima za cilj da opremi poljoprivrednike alatima i znanjem neophodnim za navigaciju kroz ove izazove, čime bi doprineo ukupnoj robustnosti evropskog poljoprivrednog sektora.
6.2 Karakteristike ciljane grupe

Profil evropskih poljoprivrednika
Ciljana grupa za ovaj projekat je raznovrsna zajednica evropskih poljoprivrednika. Ova demografija značajno varira u pogledu veličine farmi, vrsta poljoprivrede (npr. uzgoja useva, stočarstva, mešovite poljoprivrede) i geografskih lokacija, od kojih svaka predstavlja jedinstvene izazove. Uprkos ovoj raznolikosti, zajednički izazovi uključuju suočavanje sa rizicima vezanim za klimu, prilagođavanje promenama zahteva tržišta i upravljanje uticajima na životnu sredinu.
Značaj elastičnosti zgrade
Elastičnost izgradnje je od fundamentalnog značaja za obezbeđivanje dugoročne održivosti farmi i šireg evropskog sistema ishrane. Otporne poljoprivredne prakse mogu dovesti do poboljšanja produktivnosti, boljeg upravljanja životnom sredinom i unapređivanja ekonomske stabilnosti, čime se obezbeđuju životni prostori poljoprivrednika i osigurava bezbednost hrane u Evropi.
6.3 Metodologija za kontrolu rizika

Identifikacija rizika
Prvi korak u poboljšanju elastičnosti je identifikacija potencijalnih rizika. To podrazumeva sveobuhvatnu procenu različitih aspekata poljoprivrednih operacija, uključujući, ali ne ograničavajući se na proizvodnju useva, upravljanje stokom, korišćenje opreme, skladištenje, transport i rukovanje hemikalijama.
Ključne kategorije rizika koje treba uzeti u obzir uključuju:
- Operativni
- Finansijske
- Ekološke
- Zdravstveni i bezbednosni rizici
Analiza rizika
Nakon identifikacije rizika, sprovodi se detaljna analiza kako bi se procenila verovatnoća i potencijalni uticaj svakog rizika. Ova procena je zasnovana na istorijskim podacima, stručnim znanjima i industrijskoj statistici. Procenjuje se ozbiljnost rizika po rad farmi, imovine, zaposlenih i drugih zainteresovanih strana, zajedno sa efektivnošću svih postojećih kontrolnih mera.
Procena rizika
Analizirani rizici se zatim porede sa utvrđenim kriterijumima i nivoima tolerancije. Ako se uzme u obzir verovatnoća pojave i uticaj rizika na poljoprivredne operacije, to može dovesti do precizne procene rizika i određivanja prioriteta. Ovaj korak je od ključnog značaja za utvrđivanje koji rizici zahtevaju neposrednu pažnju i kako bi trebalo izdvojiti resurse za efikasno upravljanje rizicima.
Lečenje rizika
Rizike koji su identifikovani i analizirani, treba tretirati na način da se uveri da neće uticati na zemljoradničke operacije ili da će bar njihove posledice biti manje. Generalno, postoje četiri raspoloživa načina za reagovanje na rizike:
- Izbegavanje rizika je najbolja opcija za rizike koji su velika pretnja i ne mogu se efikasno tretirati na neki drugi način.
- Ublažavanje/smanjenje rizika podrazumeva preduzimanje mera za smanjenje verovatnoće i uticaja rizika.
- Prebacivanje rizika podrazumeva puštanje spoljne strane, kao što je izvođač radova ili pružalac usluga da se nosi sa rizikom.
- Prihvatanje rizika je najbolja opcija za rizike sa niskom verovatnoćom ili niskim uticajem.
Nadgledanje rizika
Ova faza u osnovi znači da bi rizičnom pejzažu farme trebalo posvetiti stalnu pažnju. Poljoprivrednik treba da navede učestalost i metode za praćenje i prilagođavanje odgovora na rizik na pogodan način za svaki specifičan rizik.
6.4 Strategije implementacije

Online platforma i razvoj kursa
Projekat uvodi inovativnu onlajn platformu i kurs dizajniran specijalno za evropske poljoprivrednike. Ova platforma služi kao centralno čvorište za učenje i procenu, koje sadrži navigaciju prilagođenu korisniku i pristupačan sadržaj. Materijal kursa, razvijen u saradnji sa poljoprivrednim stručnjacima i edukatorima, obuhvata širok spektar tema relevantnih za upravljanje rizicima i otpornost farmi.
Samoprocena i adaptivno učenje
Ključna karakteristika platforme je sredstvo samoprocene koje omogućava poljoprivrednicima da procene njihovo razumevanje koncepata otpornosti i upravljanja rizicima. Na osnovu njihovih rezultata procene, platforma vodi poljoprivrednike do određenih sekcija kurseva gde je potrebno jačanje njihovog znanja, čime se pruža personalizovano iskustvo učenja.
6.5 Studije slučaja i primeri

Zapažen primer elastičnosti u poljoprivredi potiče od farmera iz Ugande. Suočen sa izazovima suše i degradacije zemljišta, ovaj poljoprivrednik je usvojio održive poljoprivredne prakse, uključujući konzervaciju kase i preplitanje. Ove metode su se pokazale instrumentalnim u poboljšanju zdravlja zemljišta, čime se povećava otpornost farme na klimatske promene. Upotreba održivih praksi ne samo da je dovela do povećanja prinosa useva, nego je povećala i ukupnu profitabilnost i održivost farme. Ova studija slučaja pokazuje efikasnost prilagođavanja poljoprivrednih tehnika za rešavanje ekoloških izazova, strategije koja bi mogla da bude korisna za evropske poljoprivrednike koji se bave sličnim pitanjima (1).
Još jedan inspirativan slučaj je poljoprivrednik u Australiji koji je razvio sveobuhvatan plan upravljanja rizicima kao odgovor na rizike koje predstavljaju klimatske varijabilnosti i tržišne fluktuacije. Ovaj plan uključivao je diversifikaciju tokova prihoda i smanjenje oslanjanja na jedan tip useva, zajedno sa razvojem planova za nepredviđene situacije za potencijalne poremećaje kao što su suše ili promene na tržištu. Implementacija ovog plana omogućila je poljoprivredniku da zaštiti svoju farmu od raznih rizika, obezbeđujući dugoročnu profitabilnost i stabilnost. Ovaj primer naglašava značaj proaktivnog planiranja i diversifikacije u izgradnji elastičnosti u odnosu na niz poljoprivrednih rizika (2).
Ove studije slučaja ilustruju značaj usvajanja inovativnih strategija i praksi za unapređenje poljoprivredne elastičnosti. Oni pružaju dragocene uvide i modele koji se mogu prilagoditi i primeniti u različitim poljoprivrednim kontekstima kao u slučaju poljoprivrednika koji nastoje da unaprede sopstvenu elastičnost i mogućnosti upravljanja rizicima.
6.6 Primena međunarodnih standarda

Prilagođavanje ISO standarda za poljoprivredu
Projekat koristi četiri međunarodna standarda – ISO 31000 (Upravljanje rizicima), ISO 22301 (Kontinuitet poslovanja), ISO 14001 (Upravljanje životnom sredinom) i ISO 27001 (Information Security Management) – i prilagođava ih poljoprivrednom kontekstu. Ova adaptacija podrazumeva krojenje smernica i principa ovih standarda kako bi se zadovoljile specifične potrebe i izazovi zemljoradničkog poslovanja.
Pogodnosti za poljoprivrednu otpornost
Primena ovih standarda u poljoprivredi nudi brojne pogodnosti, uključujući poboljšanu procenu i upravljanje rizicima, poboljšanu operativnu efikasnost i jačanje prakse ekološke i informacione bezbednosti.
6.7 Izazovi i rešenja

Prevazilaženje barijera u elastičnosti
Identifikovanje zajedničkih prepreka sa kojima se poljoprivrednici suočavaju u implementaciji strategija otpornosti, kao što su ograničeni resursi, nedostatak znanja i otpornost na promene.
6.8 Metrika za merenje uticaja

Evaluacioni kriterijumi za programe otpornosti
Definisanje određenih metrika za procenu uticaja programa za poboljšanje elastičnosti. Te metrike uključuju kvantitativne mere kao što su smanjenje gubitaka useva, poboljšanje efikasnosti resursa i kvalitativne procene kao što su zadovoljstvo poljoprivrednika i uticaj zajednice.
Uloga neprekidnog praćenja
Naglašavajući značaj tekućeg praćenja i procene u prilagođavanju strategija otpornosti promenama okolnosti i obezbeđivanju njihove kontinuirane efektivnosti i relevantnosti.
6.9 Zaključak

Rezimiranje projekta
Rekapitulirajući ključne ciljeve i strategije projekta, ističući svoju ulogu u unapređivanju otpornosti evropskih poljoprivrednika na različite rizike i neizvesnosti.
Buduća Perspektiva
Gledajući unapred, projekat ima za cilj ne samo rešavanje trenutnih izazova, nego i pripremu evropskih poljoprivrednika za buduće neizvesnosti. Unapređivanjem sposobnosti otpornosti i upravljanja rizicima, poljoprivrednici mogu bolje da se prilagode ekološkim, ekonomskim i tehnološkim promenama, obezbeđujući budućnost evropske poljoprivrede.
Kontinuirani razvoj i podrška
Dokument zaključuje naglašavajući značaj kontinuirane podrške i razvoja u oblasti poljoprivredne elastičnosti. To uključuje podršku politici, istraživanje i razvoj, kao i tekuće obrazovanje i obuku za poljoprivrednike.
6.10 Reference
- The Agrotech Daily: Agricultural resilience and risk management (https://www.theagrotechdaily.com/)
- FAO: Building agricultural resilience to natural hazard-induced disasters (https://www.fao.org/in-action/kore/publications/publications-details/en/c/1412503/)