O projektu FaRMER
Poljoprivredno-prehrambeni sektor
Poljoprivredno-prehrambeni sektor je jedan od najvećih ekonomskih sektora u EU sa oko 12 miliona zaposlenih poljoprivrednika, a oko polovine teritorije EU je posvećeno poljoprivredi.
EU poljoprivredni sektor je jedan od vodećih svetskih u proizvodnji hrane, ključni igrač na globalnom nivou u oblasti bezbednosti i kvaliteta hrane, te pružalac miliona radnih mesta za Evropljane. Sektor se suočava sa brojnim izazovima poput pitanja životne sredine, klimatskih promena, gubitka biodiverziteta, nedostatka resursa poput vode, upotrebe ili neupotrebe pesticida, bolesti, kvaliteta zemljišta, dostupnosti energije i faktora cena, da navedemo neke od njih. Farme moraju proizvoditi kvalitetne proizvode po pristupačnim cenama, koji su pratljivi kroz celokupni lanac snabdevanja, i rasti što bliže krajnjem potrošaču, dok su prihodi i profitabilnost farmi pod stalnim pritiskom.
Ciljevi projekta
– Unapređenje otpornosti, produktivnosti i konkurentnosti ciljnih grupa putem razvoja njihove kompetencije i sposobnosti upravljanja rizicima u vezi sa njihovim poslovnim operacijama i upravljanjem.
– Korišćenje digitalnih modernih alata i tehnologija za identifikaciju, procenu, evaluaciju, praćenje i kontrolu rizika.
Više detalja
Kao „biznismeni“, poljoprivrednici širom Evrope suočavaju se sa rizicima i donose svakodnevne odluke koje utiču na njihove poljoprivredne operacije. Oni su redovno izloženi pretnjama, rizicima i neizvesnostima kao što su gore diskutovani, i kao rezultat toga, u nekoliko slučajeva ne mogu da ih razumeju, procene i efikasno upravljaju njima. Takođe se nalaze nesposobni da razumeju i uravnoteže različite parametre i donesu ispravne odluke ili čak donesu odluku u vezi sa gore navedenim faktorima. Mnogi poljoprivrednici, posebno oni koji se nalaze u udaljenim ruralnim regionima sa manje izloženosti svesti, znanja i resursa podrške, izgledaju najizloženiji i finansijski slabi.
Liberalizacija tržišta i globalizacija u nekoliko slučajeva su pogoršali situaciju. Poljoprivrednici sa malim posedima postali su posebno ranjivi. Neformalan, staromodni pristup poljoprivredi više nije održiv. Sa holističke tačke gledišta, njihov posao postaje sve rizičniji i poljoprivrednici treba da steknu profesionalne veštine, ne samo u pogledu proizvodnih sposobnosti i kompetencija, već i u upravljanju poslovanjem farmi.
Ključna kompetencija koja je potrebna su veštine upravljanja rizicima, ne samo sa gledišta vlasnika ili menadžera poslovanja. Sve u svemu, poljoprivrednici treba da budu sposobni da identifikuju sveukupne rizike svog poslovanja i operacija, razumeju ih i procene, i steknu veštine upravljanja rizicima kako bi bolje anticipirali moguće probleme i smanjili posledice kada se pojave. Da bi to postigli, njihovo pozadinsko znanje, kultura upravljanja rizicima i percepcija takođe treba da budu unapređeni, kao i njihova sposobnost da identifikuju i procene potrebne informacije za donošenje odgovarajućih odluka u upravljanju rizicima.